Na sva zvona

BJELOVAR Krajem godine «Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva» organizirao je «Dane civilne akcije 2007.» na kojima je predstavio inicijativu za osnivanje «Europskog doma Bjelovar», a organizirano je i prikupljanje sredstava za pomoć «V. osnovnoj školi» i «Domu za samostalno stanovanje Bjelovar» koje su proveli volonteri iz udruga «Bjelovarski klub mladih», «Parlament mladih» te učenici Medicinske škole Bjelovar. Spomenutoj akciji financijski je najviše pridonio Coner d.o.o. donirajući 10.000 kuna. Akciji su se velikodušno odazvali i trgovački obrt Prima, Kudumija Trade i Pevec d.o.o..
Povodom završetka humanitarne akcije 28. siječnja 2008. godine u Gradskoj vijećnici Grada Bjelovara sa početkom u 11 sati održana je svečanost na kojoj su se dodijelila priznanja donatorima koji su svojim doprinosom potaknuli društveno odgovorno poslovanje u našoj zajednici. Predstavnici «Bjelovarskog centra za razvoj civilnoga društva» Stjepan Kos, Snježana Bjelopera i Ivan Ćurić ukratko su približili prisutnima važnost provedene akcije i ostalih aktivnosti koje Centar provodi. Ravnateljica «V. osnovne škole» Lucija Dronjak i ravnateljica «Doma za samostalno stanovanje Bjelovar» Blaženka Šarić Kocur zahvalile su donatorima na podršci i «Bjelovarskom centru za razvoj civilnoga društva» što su organizirali ovu akciju i prikupili vrijedna sredstva koja će biti od velike koristi upravo najosjetljivijim segmentima naše zajednice, osobama sa intelektualnim poteškoćama.
Korisnici «V. osnovne škole» i «Doma za samostalno stanovanje Bjelovar» u ime zahvale uručili su poklone predstavnici Grupe Coner d.o.o. koja je naglasila otvorenost ove bjelovarske tvrtke za daljnju suradnju, kao i tvrtka Pevec d.o.o..
Na svečanosti sa prigodnim programom nastupili su: klapa «Bjelovar», duet «Blank» i mlada bjelovarska nada gospođica Martina Đurđević. (I.T.)

BJELOVAR Prijedlog Upravnoga vijeća Dječjega vrtića Bjelovar da se Vesnu Grđan, profesoricu pedagogije iz Bjelovara imenuje za ravnateljicu Dječjega vrtića Bjelovar dobio je suglasnost Gradskoga poglavarstva Grada Bjelovara. Rješenje o imenovanju Vesne Grđan za ravnateljicu Dječjega vrtića Bjelovar, u novom mandatu od četiri godine, treba donijeti Gradsko vijeće Grada Bjelovara, čija je sjednica sazvana za petak, 1. veljače ove godine. (M.M.)

BJELOVAR Dogradonačelnik Bjelovara, Stjepan Čleković i Mladenka Bijader, stručni referent, Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ministarstva obrane RH potpisali su zapisnike o primopredaji poslovnog prostora u Masarykovoj ulici broj 8, u Bjelovaru, koji je inače vlasništvo Grada, a do sada ga je koristio Ured za obranu Bjelovar. Grad Bjelovar, je umjesto dosadašnjeg prostora u prizemlju Masarykove,Uredu za obranu Bjelovar osigurao prostor u Gundulićevoj ulici. Uprava za obranu i nadalje ostaje na dosadašnjoj adresi u Masarykovoj na prvom katu, ali privremeno dok Grad ne pronađe trajno rješenje. Za prizemlje Masarykove 8, zainteresirano je čak 20-tak Udruga s područja Grada Bjelovar. (Ž.R.)

BJELOVAR Zemljište bivše vojarne Sajmište u Bjelovaru pripremljeno je za gradnju budućeg Sportsko-rekreacijskog centra, u sklopu kojeg će biti i novi nogometni stadion s atletskom stazom. Na zemljištu površine sedam hektara radnici vinkovačke tvrtke Eurco srušili su objekte koje je prije koristila Hrvatska vojska, a radove koji su stajali oko 1,1 milijun kuna završili su 15 dana prije planskog roka od tri mjeseca. (Ž.R.)

BJELOVAR Nakon nekoliko poziva nezadovoljnih građana koji žive u susjedstvu peradarske farme “Gala” u Bjelovaru i tuže se na nesnosan smrad i neovlašteno razvoženje gnoja na okolne parcele, reporteri Zvona odgovor su potražili od Jakova Ćorića, direktora tvrtke. Prvi čovjek “Gale” nam je potvrdio da se nedavno dogodio akcident kada je traktorom vožen gnoj na jednu parcelu, ali je zbog snijega i raskvašenog terena vozilo upalo u blato i vozaču je jedino preostalo da “istrese” smrdljiv teret na oranicu.
“Vozač je otišao do vlasnika zemljiš-ta koji je kazao da ne treba micati gnoj jer mu je potreban i čak je zatražio da mu se doveze još nekoliko prikolica”, pojasnio je Ćorić nemili događaj. No, direktor kaže da su odlučili sanirati teren čim vremenski uvjeti to dopuste. Elaborirajući problem dovoza gnoja na okolne parcele direktor tvrtke navodi da se on isporučuje jedino na zahtjev vlas-nika ili korisnika zemljišta. “Svatko tko traži gnojivo mora potpisati i obvezu da će ga u roku 48 sati zaorati. No, problem je u tome što mnogi koji preuzmu tu obvezu, poslije ju ne izvrše, a ljudi koji stanuju blizu tog zemljišta s pravom negoduju, ali bezrazložno prozivaju nas. Da bi stali toj praksi na kraj odlučili smo da u krugu od kilometar nikome ne isporučujemo gnoj”, obrazložio je najnoviju odluku Ćorić, zamolivši nas da objavimo ispriku svim građanima zbog nedavnog akcidenta u blizini stambenih objekata.
No, nešto drugačije slučaj je opisao Tomislav Horvat, koji je potvrdio da je istina da je prikolica Gale “zaglibila” u blatu i da su radnici istovarili gnoj. “Nisam im dozvolio strojni utovar istresenog gnoja, jer bi uništili usjev, a direktor Ćorić mi je na to kazao kako je nemoguće ručno natovariti prikolicu”, tvrdi Horvat, dodajući kako se onda složio da ne diraju ništa, osim da poprave put. Ali, k tome tvrdi da je zabranio dovoženje novog gnoja na njegovo zemljište.
Neki građani koji imaju kuće u susjedstvu “Gale” najavljuju da će o slučaju informirati i mjerodavne službe koje vode skrb o ekologiji.
Ž. Rukavina

DARUVAR Samo 35 posto prostora Bjelovarsko-bilogorske županije povezano je vodovodom, pa u Hrvatskoj ima najniži postotak pokrivenosti vodosustavom. Gleda li se statistika kroz prizmu priključenosti stanovništva Županije na vodovodnu mrežu, rezultat je za pet posto lošiji. Kako bi se brojke poboljšale, jedno od rješenja je magistralni vodovod koji će vodom povezati sjeverni i južni dio Županije, odnosno Bjelovar i Daruvar. Taj projekt težak 55 milijuna eura prije nekoliko godina se već počeo ostvarivati. U sklopu njegove izgradnje započeta je jedna od njegovih važnijih dionica kojom će se s izdašnim izvorištima pitke vode u Velikim Zdencima povezati Daruvar. Naime, Daruvar se svake godine ljeti suočava s nestašicom vode zbog manjka vode na izvorištima i starosti vodosustava. Želimir Curiš, pročelnik županijskoga Upravnoga odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, rekao nam je da su vodovodne cijevi stigle do Končanice, a u ovoj bi se godini poslovi trebali nastaviti i cijevi dovesti do Daruvara. “S obzirom na to da je projekt zahtjevan Daruvar bi pitku vodu mogao dobiti 2009. godine”, najavio je Curiš. Navodi i to kako je do sada u radove uloženo oko pet milijuna kuna, dok cijeli projekt od Velikih Zdenaca do Daruvara stoji ukupno 15 milijuna. Daruvarčani su se do sada, ne mali broj puta, žalili da je gradska voda mutna i prljava. Kako bi se taj problem ublažio provodi se 1,4 milijuna kuna vrijedna sanacija postrojenja za pročišćavanje pitke vode u Bijeloj nedaleko od Daruvara, a radovi bi trebali biti gotovi u svibnju. “Osim što bi trebao riješiti mutež vode, tim će se poslom uvesti i automatsko mjerenje i doziranje što će smanjiti nepotrebne gubitke vode”, kaže daruvarski gradonačelnik Zvonko Cegledi.
M. Palijan

GAREŠNICA Građani Garešnice i Garešničkog Brestovca otvoreno su se pobunili protiv lovaca, koji se, kako su nam rekli, u lovu neprimjereno i drsko ponašaju. Najglasniji su bili Brestovčani, među njima gospođa M. Turković, koja je ne skrivajući svoj identitet, pozvala našeg novinara i obznanila da su garešnički lovci prije nekoliko dana puškaranjem rastjerali mirne rekreativce s poljske šetnice, nekadašnje trase željezničke pruge Garešnica – Bjelovar. “Šteta je što kod sebe nisam imala fotoaparat, pa da vidite što nam rade”, rekla je Turković. Na lovce su se žalili i drugi građani iz obližnje gradske četvrti Gajine, najviše umirovljenici, visokotlakaši i dijabetičari, koji tu tri kilometra dugu šetnicu koriste svakodnevno. Pješače radi zdravlja i ne žele ništa osim mira. Ima lovaca koji su im i verbalno prijetili da u šetnju sa sobom ne smiju voditi svoje pse, tobože da ne bi lovili fazane. Kako doznajemo, radi se o lovcima Lovačkog društva Fazan koje okuplja lovce iz Garešnice, Tomašice, Kajgane, Hrastovca i Zdenčaca. Njihov čelni čovjek Mihael Rebrović o tom slučaju nam je izjavio: “Ne mogu prihvatiti tezu da smo mi lovci rastjerivači mirnih šetača. Većina naših lovaca, odgovorno tvrdim, ponaša se normalno, prema etičkim i drugim pravilima lovstva. No, složio bih se da pojedinačnih ekscesa ima i ne bježimo od te odgovornosti. Neodgovorne pojedince saslušavamo i kažnjavamo, pa i udaljujemo iz Društva, na neodređeno vrijeme, a neke smo udaljili i zauvijek. Kada subotom ili nedjeljom lovimo na rubnim područjima lovišta, kao što je šetnica, putem lokalnog radija upozoravamo građane na to u kojem je vremenu lov, da hodanje preusmjere na poslijepodnevne sate. Ispričavam se gospođi Turković i drugim šetačima zbog neugodnosti. No, pozivam šetače da se strpe još ovaj mjesec, dok lovimo fazane. Mi u našem društvu nikada nismo imali ranjavanje lovca ili nekog drugog. Primjerice, za berbe kukuruza ili drugih poljoprivrednih radova. Lovci pucaju najmanje 10 metara u vis, lovište je udaljeno 1.000 metara od prvih kuća i nitko neće biti ugrožen”.

Psi smiju šetati šetnicom
Lovci ne mogu zabraniti da rekreativci sa sobom na pješačenje šetnicom povedu svojeg psa, doznajemo u gradskoj upravi. No, uvjet je da se psi vode na lancu ili uzici. Ako psi slobodne “kruže” okolišem, onda uistinu ugrožavaju fazansku divljač i tu lovce treba razumjeti. Psi su osobito opasni kada fazanke sjede na jajima i legu mlade. Šetnica je na području lovišta, ali lovci nemaju pravo ugrožavati šetače. Lovove na tom području treba organizirati s više takta i obazrivosti prema građanima, koji su zahvalni gradskoj upravi što je taj prostor namijenila za šetnicu kojom su zadovoljni.

Š. Štandar

BJELOVAR Člankom mr. sc. Ivice Stanića iz Rijeke “Mobitel i mladi - uporaba i zloporaba” počinju prve stranice novoga broja “Bjelovarskoga učitelja”, časopisa za odgoj i obrazovanje koji je navršio dvanaest godina izlaženja. U časopisu čiji je nakladnik Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar Željko Karaula iz Bjelovara obrađuje “Neke crtice iz razvoja obrta i školstva na prostoru Varaždinske krajine do 1848. - primjer učitelja Ladislava Škrobota”. Bjelovarske autorice Zdenka Brebrić, Lidija Novosel i Vesna Hasan objavljuju članak “Stavovi učenika, roditelja i učitelja/nastavnika o opterećenju/rasterećenju učenika osnovnih i srednjih škola Bjelovarsko-bilogorske županije”, dok Ilija Pejić iz Bjelovara piše o nakladničkoj djelatnosti osnovnih škola Bjelovarsko-bilogorske županije. Autori stručnih članaka su Marica Kurtak, Zagreb i mr. sc. Ivan Grgurević, Pula, dok u temi o odgoju i odgojnoj preobrazbi piše prof. dr. sc. Ante Vukasović, Zagreb. Zanimljiv je dio “Bjelovarskog učitelja” s prikazima i osvrtima. O povijesti bjelovarske Gimnazije piše Željko Karaula, “Poštuj svoga sina i svoju kćer” tema je Marjana Ninčevića, Zadar, dok mr. sc. Duško Lončar, Novska piše o ispitnom aktu Ive Friščića, u povodu 70. obljetnice njegova rođenja i 14. obljetnice njegove smrti.  Tajna Čorak, Bjelovar pripremila je pregled sadržaja “Bjelovarskog učitelja” u 2006. i 2007. godini. “Znanost o prošlosti i sadašnjosti Bjelovarsko-bilogorske županije” tema je o kojoj piše prof. dr. sc. Vladimir Strugar, glavni i odgovorni urednik časopisa. (marmir)

BJELOVAR Sandra Knok-Čanić i Alica Čretnik ponovno su imenovane za zamjenice općinske državne odvjetnice u Bjelovaru. Na tu su dužnost imenovane na sjednici Državnoodvjetničkog vijeća održanoj u četvrtak, 17. siječnja 2008. godine. (marmir)

DARUVAR Premda se prvi daruvarski aeroklub zvao AK Daruvar, nakon osnutka AK Ždrala, 1994., dva su se kluba udružila i preuzela potonje ime, pa se može kazati da mu povijest seže još u 1946. godinu.
Ova dugotrajna tradicija dala je niz rezultata: obnovljeno je letilište, sagrađen hangar, 1995. kupljen motorni zmaj marke PIPISTREL.
‘Ždral’ uredno održava aerodrom i na njemu svake godine održava aeromitinge i organizira skupove sportskih letača iz cijele Hrvatske.
Služi se dvama motornim zmajevima, klupskim i privatnim: na njima održava panoramske letove, vježbe i obuku te fotografiranja iz zraka. U sklopu letilišta izgrađeno je i odbojkaško igralište na pijesku, a kruna se njihovih napora ogleda u nedavno kupljenom zrakoplovu, APPOLOFOXU, dvosjedu na kojem se obučavaju sportski letači Tomislav Gašpar (predsjednik AK) i Vladimir Vojta. Potonji je, uz mnoga druga i treća mjesta, na Državnom prvenstvu letenja zmajem u Vinkovcima i na kupu grada Zaprešića osvojio prva mjesta.
Unatrag prošle četiri godine ‘Ždral’ se u svojim prostorijama na Trgu kralja Tomislava otvara i daruvarskoj mladeži i stvara modelarsku sekciju. Tako danas ima 40 članova: 27 odraslih i 13 osnovnoškolaca i srednjoškolaca koje okuplja voditelj Željko Veltruski. Mladi se modelari uče povijesti zrakoplovstva i letenja te principima aerodinamike oblikujući različite vrste letjelica. Kako ‘Ždral’ dobiva pripomoć samo od Zajednice tehničke kulture grada Daruvara i njegove Športske zajednice, raspolaže vrlo malim sredstvima: zasad se radionica mladih modelara ne može opremiti onim strojevima i alatima bez kojih se u modelarstvu ne može ozbiljno napredovati.
Premda rade u vrlo skromnim uvjetima i neprikladnom prostoru, mladi su ‘ždralovi’, što potvrđuje i tajnik Robert Hradec, puni entuzijazma i dobre volje. Htjeli bi na izložbe i natjecanja u modelarstvu i u prostorima bez internetske veze i telefona, s ‘nužnosmještajnim’ sanitarnim čvorom, oni i dalje redovito dva puta tjedno sanjaju o svojim letovima u nebo.
U ovo prizemno doba, u kojem se naše noge sve teže kreću blatom otegotnih okolnosti naše svakodnevice, njihovi su napori, kao i oni starijih članova, za svaku pohvalu. Možda ovi retci ponukaju nekog od mjerodavnih ili dobronamjernih da im pomogne da se malo približe svojim snovima? (D.H.)

BJELOVAR Već tradicionalno HŽ - Putnički prijevoz uvodi prigodne karnevalske vlakove do Rijeke, na završnu karnevalsku svečanost -Međunarodnu karnevalsku povorku. Ove se godine održava jubilarni, 25. Riječki karneval. Na njemu se očekuje oko osam tisuća sudionika i stotinjak karnevalskih grupa.
Među hrvatskim gradovima iz kojih polaze karnevalski vlakovi u kojima se biraju najbolje maske i priređuje zabavni program tijekom putovanja je i Bjelovar. Riječ je o već poznatom karnevalskom vlaku “Veseli Bjelovarac”. Sa željezničke postaje Bjelovar “Veseli Bjelovarac” polazi u nedjelju, 3. veljače u 5,16 sati, a u Rijeku dolazi u 10,40 sati. Iz Rijeke za Bjelovar, nakon karnevalskoga veselja, vlak prema Bjelovaru polazi u 19,35 sati, s dolaskom u Bjelovar 35 minuta poslije ponoći. Cijena povratne karte za “Veseli Bjelovarac” je 150 kuna.  (marmir)

BJELOVAR U petak će, 18. siječnja 2008. godine u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru, A. B. Šimića 1 biti predstavljena nova knjiga dr. sc. Dubravka Habeka “Povijest primaljstva, porodništva i ginekologije bjelovarskog kraja”. Predstavljanje knjige počinje u 18 sati. (marmir)

BJELOVAR Dvodnevni 4. međunarodni pčelarski sajam koji će se 2. i 3. veljače održati u čak tri sajamske dvorane prva je sajamska priredba u ovogodišnjem kalendaru aktivnosti Bjelovarskog sajma. Održat će se, najavio je Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskoga sajma, u tri sajamske dvorane. U jednoj će biti izloženi proizvodi od meda, a u najvećoj će dvorani biti izložena oprema za pčelarstvo. U aukcijskoj dvorani u kojoj će biti postavljeno sedamstotinjak sjedećih mjesta održat će se osam predavanja domaćih i stranih stručnjaka i okrugli stol o pčelarskoj problematici u regiji.  Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza dodao je kako će po pet kuna od svake ulaznice biti predano kao pomoć ugroženoj obitelji pčelara iz Đurđevca.  U Bjelovaru će pak biti otvorena trgovina pčelinjim proizvodima i proizvodima sela.

Za trodnevni 11. proljetni međunarodni bjelovarski sajam od 28. do 30. ožujka u sklopu kojega se održava i 6. KON-TUR, sajam kontinentalnoga turizma, uređuju se dodatni parkirališni prostori. Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj kaže da je na parkirališni prostor dovezeno oko četiri tisuće kubika mljevenoga materijala. Dodatno, parkiranje će na Proljetnom sajmu biti besplatno.

Središnje zbivanje u Gudovcu svakako je 16. jesenski međunarodni bjelovarski sajam, koji se održava od 5. do 7. rujna. U sklopu te priredbe održava se i 7. KON-TUR, te 16. stočarska izložba. Od Grada Bjelovara pak Bjelovarski sajam je zatražio dvadesetak hektara zemljišta za izgradnju hipodroma. U Hrvatskoj, naime, samo zagrebački Hipodrom ispunjava potrebne standarde, pa je gradnja hipodroma u Gudovcu, nedaleko daruvarske obilaznice buduće brze ceste Zagreb - Bjelovar itekako opravdana. (marmir)

DARUVAR Svega par dana nakon dodjele nagrada ‘Daruvarske udruge blagotvornih’ i ‘Zvona’ za najljepše priče iz daruvarske prošlosti, predviđenih za širu turističku potrošnju, u utorak, 15. siječnja 2007. u Daruvaru je otvoren novi, decentno i prikladno uređen hotel zatvorenog tipa (upućen na obiteljski turizam).
Vlasnica, d. i. a.  Dragica Knežević, osigurala je u hotelu doista ugodno ozračje prožeto djelima hrvatskih umjetnika, mnogo svjetla utkanog u lijepe perspektive i suptilne nizove boja ukusno raspoređene interijerima. Sve to skupa ostavlja dojam koji govori o natruhama rustikalnog i pastoralnog vrlo dobro umještenima u scenografiju urbane oaze. Kako je novi hotel prekoputa Julijevog parka i desetak koraka od Rimske šume, moglo bi se reći da mu je smještaj idealan.
Uz vlastiti parking, ‘Mladimir’ nudi restoran, usluge saune, usluge masaže i dosta drugih sadržaja za odmor duše i tijela. Ime hotela, skovano od početaka imena vlasničinih sinova (Mladen i Mirko), nije uopće loše rješenje, koje nam pokazuje da možemo umjesno oživljavati, nadograđivati i razigravati našu jezičnu baštinu, a ne ustrajno robovati tuđicama, anglizmima i idiotizmima koji nam zagađuju jezik.
Vlasnica ističe i podatak da obiteljski i mali hoteli čine samo 7% ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, dok takovrsni objekti u Austriji i Italiji čine blizu 70% njihove hotelske ponude. Hotel zasad ima petero zaposlenih, ali ovu brojku kani čim prije udvostručiti. 

Još kad bi se iz njega, osim vinskim cestama, krenulo i šetnicama kulture, ljepote i umjetnosti, putovima prema nalazištu Vas diatretuma i obišlo ostale artefakte rimske kulture, a i drugih kultura koje su ostavile traga na ovim prostorima, potom na obilazak netaknute prirode u kanjonu Stančevca, gradina Stupčanice i Dobre kuće, uz pratnju turističkih vodiča koji bi radoznalim gostima usput prepričavali pokoje od mnoštva zanimljivosti iz turističkoga vodiča ‘Priče iz daruvarske davnine’, a večer proveli uz zapaljeni krijes na Petrovom vrhu, moglo bi se doista reći da se ovdje ozbiljno zahuktava turizam i da mnoge od nas svrbe ruke, čekajući da se prihvate posla.
A dotad Mladimiru želimo punu kuću zadovoljnih gostiju! (D.H.)

BJELOVAR Nakon višemjesečne neizvjesnosti uzrokovane kašnjenjem opreme, učenici Ekonomsko - birotehničke i Trgovačke škole, sjeli su u nove učionice u Srednjoškolskom centru koji od prošlog ljeta čeka opremanje. Prema najavama tijekom ovog i idućeg tjedna biti će postavljena i oprema u kabinete i laboratorije Medicinske i Ugostiteljske škole i nakon toga se očekuje početak nastave i za te dvije škole u novom prostoru. U izgradnju i opremanje Centra uloženo je preko 100 milijuna kuna, što je najveća investicija u srednje školstvo prošle Vlade u našoj zemlji. (Ž.R.)

DARUVAR U petak, 11. siječnja 2008., u 18.30 u caffe baru ‘Bohemia’ u Daruvaru dodijeljene su nagrade autorima priča poslanih na natječaj ‘Priče iz daruvarske davnine’ i objavljenih u ‘Zvonu’.
Nagrađeni su Alojzije Danjek iz Daruvara za priču ‘Daruvarski donhuani’, Zdravko Palavra iz Daruvara za priču ‘Put u magli’ te Ljiljana Matković i Luka Vukušić iz Zagreba za priče ‘Čudesno stablo ždralova dvorca’ i ‘Lastavica’.
Ovaj je skup svojom nazočnošću počastio i gospodin Drago Plečko, koji je čestitao tvorcima priča i u ime ‘Zvona’ i njegova urednika, gospodina Štefana Brajkovića, predao nagrade, a kako je ‘Daruvarska udruga blagotvornih’ član Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva, skupu je prisustvovao i njegov predsjednik Stjepan Kos.
Članica ‘Duba’, gospođa Ksenija Turić, također je pozdravila nazočne i ispred udruge razveselila autore ljupkim darovima.
U ugodnom ozračju kultnog daruvarskog kafića, inače okupljalištu intelektualno i stvaralački raspoloženijeg dijela daruvarskog građanstva, poznatog po večerima poezije, koncertima i druženju svih naraštaja, ostatak je večeri protekao u čavrljanju uz švedski stol i dogovorima o budućoj suradnji.
Tako je dogovoreno da se natječaj nastavlja i da su stranice ‘Zvona’ i ‘Dub’ i dalje otvoreni kvalitetnim literarnim radovima kao građi koja će nam pomoći u prepoznavanju naše baštine i što skorijem razvijanju turističke ponude ovog dijela Hrvatske koji svojim kulturnopovijesnim i prirodnim znamenitostima to odavno zaslužuje. (D.H.)

Jedno od najstarijih i najmasovniijih kulturno-umjetničkih društava u Hrvatskoj, HORKUD “Golub” iz Bjelovara, predstavljao je Hrvatsku na Međunarodnom festivalu adventskih pjesama u Pragu. U jubilarnoj prošloj, 120-oj godišnjici kontinuiranog djelovanja Golubaši su na poziv organizatora Festivala sudjelovali na tri međunarodna festivala, gdje su kao ambasadori hrvatske kulture predstavili bogatstvo kulturne baštine, tradicije, običaja, pjesme i plesa hrvatskog naroda te evorpskih i svjetskih klasika.
Tako su u svibnju mjesecu bili sudionici prestižnog Međunarodnog festivala zborske pjesme u San Marinu, gdje je sudjelovalo 25 zborova iz 20 zemalja Evrope, Sjeverne Amerike i Južne Amerike. Publika i stručni žiri su bili fascinirani činjenicom da jedna tako mala zemlja ima toliko bogatu kulturu, tradiciju, raznolikost i bogatstvo izričaja te kvalitetu izvedbe zborova. Zatim su Golubaši izvodili hrvatske pjesme i plesove na Međunarodnom festivalu folklora u Istanbulu u Turskoj, nakon toga u Zurichu u Švicarskoj, te završili slavljeničku godinu na najbolji način koji se može dogoditi jednom zboru – pjevanjem adventskih pjesama ma Međunarodnom festivalu u Pragu. Na tom festivalu su nastupila 22 zbora iz Španjolske, Italije, Njemačke, Švedske, SAD-a, Kolumbije i drugih zemalja. Golubaši su nastupili na glavnom praškom Starogradskom trgu, a drugi dan u Lichtenstein Palace-Marinu Hallu, jednoj od najljepših renesansnih palača. Golubaši su ugodno iznenadili vrhunskim izvođenjem francuske božićne pjesme “Gloria”, latinske himne “Adeste fideles” te Haendlove “Joy The World”, a na kraju su svi zborovi otpjevali “Samo samo” na četiri jezika. Predsjednik “Goluba” Ivan Ćurić i dirigentica zbora profesorica Ruža Milić bili su na prijemu kod najvećih autoriteta međunarodne organizacije “Music friends” i vodećih ljudi zborskog muziciranja u Češkoj. Golubaši su pohvaljeni kao jedni od najboljih ambasadora hrvatske kulture u Evropi. Razgovaralo se i o mogućoj organizaciji Međunarodnog festivala u Hrvatskoj i mogućnosti da i Bjelovar zahvaljujući “Golubu” bude domaćin jednog dijela Festivala.
Prema riječima Ivana Ćurića “Golub” je postao prepoznatljiv na europskoj kulturnoj sceni, te očekuje da će naša javnost i političko-upravne strukture također spoznati kakav dragulj ima Bjelovar i naša Županija, pa onda i pružati znatno veću moralnu, logističku i financijsku potporu. “Golub” djeluje u šest sekcija, i to: mješoviti pjevački zbor, folklorni ansambl, tamburaški orkestar, dječji zbor “Golubići”, mali folklor i ritmička sekcija. Društvo broji oko 200 aktivnih članova, od čega oko 120 djece i mladih. Oni djeluju volonterski, a rezultati njihovog rada gotovo su profesionalni.

Već deset dana policijski službenici primjenjuju novi Zakon o prekršajima koji je u Hrvatskom saboru donesen u listopadu.
Među najznačajnijim zakonskim novinama je i ona po kojoj bi trebalo “odzvoniti” brojnim prekršiteljima koji su se zbog kratkih rokova izvlačili zastarom.
Naime, do sada su slučajevi išli u zastaru nakon dvije godine a od prvog dana ove godine taj je rok produžen na četiri godine. Čime je, vjeruju pravni stručnjaci, dano dovoljno vremena da prekršajni sudovi donesu pravorijek i sve prekršitelje sustigne rješenje za učinjene prekršaje.
No, nije samo to novela Zakona, već postoje i brojne kazne koje se odnose na vozače, ali i na pješake koji ne poštuju prometne propise. Pored toga policajci mogu uz pismeno izreći i usmeno upozorenje za prekršaj koji se može sankcionirati i do 1.000 kuna kazne. Pješaci koji izbjegavaju prelaziti kolnik na pješačkim prijelazima mogu “zaraditi” i do 300 kuna kazne.
“Policijski službenici će naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja kada se utvrdi prekršaj za koji je propisana novčana kazna do 1.000 kuna za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, a do 10.000 za pravne osobe”, pojasnio je glasnogovornik Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Dražen Medved. Prekršiteljima koji ne plate kaznu na mjestu prekršaja, policajci će uručiti obvezni prekršajni nalog.
Kako bi se ubrzala procedura od prekršaja do naplate kazne, koje su se mnogi spašavali zastarom, prigovor protiv obveznog prekršajnog naloga bez odgode će se zajedno s kompletnom dokumentacijom dostaviti prekršajnom sudu, koji odluku donosi u žurnom postupku. Na tu presudu nije dopuštena žalba, a što se do sada često koristilo, pa je Visoki prekršajni sud bio zatrpan tisućama predmeta koji su dočekali zastare, a prekršitelji se izvlačili od kazni.
U policiji će se i nadalje voditi evidencija o negativnim bodovima i izdavati rješenja onima koji i u tom dijelu premaše zakonom dozvoljenu mjeru. Zakon je za prekršitelje predvidio i jednu olakotnu okolnost, a ona se odnosi na sve one koji učine prekršaj koji se sankcionira kaznom do 1.000 kuna. Naime, nakon što prekršitelj plati kaznu ona se neće unositi u prekršajnu evidenciju, time će njihov dosje ostati čist kada je u pitanju prometni prekršaj te težine.
Ž. Rukavina

BJELOVAR Iako je tek nedavno proslavio peti rođendan u bjelovarskom Poslovnom parku u ovoj godini najavljuju nove projekte, koji bi gospodarstvo Bjelovara trebali povući korak naprijed i osigurati otvaranje novih radnih mjesta. Jedan od prioritetnih zadataka i u 2008. godini bit će izrada dokumentacije za osnivanje i izgradnju Industrijsko-poslovne zone Veliko Korenovo. Ta Zona bi za dulje razdoblje trebala zadovoljiti sve potrebe budućih brojnih zainteresiranih investitora. Prednost te Zone ogleda se i u blizini buduće brze ceste koja će Bjelovar približiti na manje od sat vremena vožnje do hrvatskog glavnog grada. “Blizina Zagreba i manje cijene zemljišta te ostale pogodnosti koje nudi Grad Bjelovar, trebali bi biti dobar razlog da mnogi investitori izgrade svoje poslovne hale u Velikom Korenovu”, naglasila je Adela Zobundžija, direktorica Poslovnog parka, tvrtke koja je u vlasništvu Grada Bjelovara. Među poslovima koje bi trebalo pokrenuti čim počne građevinska sezona je izgradnja kanalizacijske mreže i prometnice u Poslovnoj zoni Jug. Nakon izrade potrebne dokumentacije počet će i radovi na proširenju i izgradnji Poslovne zone Lepirac.
No, to nisu svi poslovi koje najavljuju u Poslovnom parku. Nakon godina najava najviše će se radovati žitelji sela Ciglena, jer je u tijeku priprema dokumentacije za osnivanje Zone malog i srednjeg poduzetništva na njihovom području.
“Planiramo i početak izgradnja Proizvodnog inkubatora u Poslovnoj zoni Istok, čim se dovrši Idejni projekt”, najavila je direktorica Zobundžija, dodajući kako se s nestrpljenjem očekuju rezultati pregovora s potencijalnim investitorom u Slobodnoj zoni Bjelovar. “Naime, o tim rezultatima ovise daljnji planovi i tijek realizacije izgradnje zone Novi borik-Lepirac. Uz do sada izgrađenu komunalnu infrastrukturu, za ovu godinu u planu je proširenje zone na novih osam hektara zemljišta, poboljšanje opskrbe električnom energijom te izgradnja dodatnih prometnica kroz zonu”, zaključila je Zobundžija.
No, kako Grad Bjelovar ima namjeru uz poticanje gospodarstva budućim investitorima nuditi i obrazovanu radnu snagu, to se otvaranje Veleučilišta u narednom razdoblju nameće kao nezaobilazan zadatak. U tijeku je izrada elaborata opravdanosti osnivanja Veleučilišta Bjelovar s tri stručna programa studija.
Između ostalog, zadaće šestero zaposlenih u Parku su i otvaranje informativnog Energetskog ureda za savjetovanje o mogućnostima uštede energije, zatim nastavak provedbe projekta osnivanja Poslovnog trening centra Bjelovar i tehnička podrška u pokretanju Građevinskog klastera Bjelovar.
Ž. Rukavina