Na sva zvona

BJELOVAR Prijavu za nastup do danas je uputilo 340 izlagača, a zanimanja ima još - rekao je Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskoga sajma na današnjoj konferenciji za novinare održanoj na Sajamskom prostoru Gudovac. Izlagačima koji dolaze iz 18 hrvatskih županija i osam stranih država na raspolaganju je rekordnih 19.500 četvornih metara izložbene površine. Organizatori Sajma očekuju i rekorde u kupnji i prodaji izloženih traktora, poljoprivredne opreme i mehanizacije i svega onoga što je potrebno u proljetnoj sjetvi.  - Sve što se od toga u ovom trenutku može naći na hrvatskom tržištu, biti će izloženo na našem sajmu - tvrdi Zlatko Salaj. Najavio je i više pogodnosti pripremljenih za očekivanih više od 30 tisuća posjetitelja. To su besplatna parkirališta, besplatni prijevoz sajamskim vlakićem i autobusima od Bjelovara do Gudovca, poboljšana regulacija prometa.  Bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija posebno spominje i aukcijsku prodaju steonih junica, pri čemu će kupcima iz Bjelovarsko-bilogorske županije kupnja svakoga grla biti subvencionirana s po tisuću kuna.  U Gudovcu će, po prvi puta na jednom proljetnom sajmu, biti izloženo i 70 konja.
Zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Zlatko Barila spomenuo je i nastup Općine Visoko iz Bosne i Hercegovine na štandu Grada Bjelovara. Naime, ovoga će petka Općina Visoko i Grad Bjelovar potpisati Povelju o prijateljstvu. Gosti iz Visokog pripremaju i posebni program svojega nastupa na 11. proljetnom sajmu. Posebno će atraktivne biti izložbe kože i odjeće od kože, grnčarije, ćibučarstva i opančarstva, te prezentacija Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Ljubitelje kave privući će kušanje kahve iz zlatne džezve upisane u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda.
11. proljetni sajam otvoriti će, najavljeno je, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. (marmir)

BJELOVAR Grad Bjelovar je raspisao javni poziv poduzetnicima koji su zainteresirani za Osnivanje prava građenja u Slobodnoj zoni Bjelovar, i to na četiri preostale neizgrađene čestice veličine od 6.500 do 9.000 četvornih metara.  Prema podacima, dobivenim od pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo dr. vet. med. Sonje Novak, sve su čestice opremljene kompletnom infrastrukturom. “Poziv je upućen pravnim i fizičkim osobama s područja Hrvatske, a zainteresirana osoba može iskazati interes za jednu ili više parcela, pa i za sve”, obrazložila je Novak.
Kriteriji koji će imati presudnu ulogu su djelatnost, rok i iznos naknade po četvornom metru koju je spreman platiti budući investitor. Prije nego odluči kome dati zeleno svjetlo, gradska uprava će voditi računa i o broju novozaposlenih radnika. “Temeljem primljenih iskaza Grad Bjelovar će odrediti uvjete za osnivanje prava građenja, te raspisati javni natječaj za osnivanje prava građenja”, pojasnila je pročelnica Novak pravnu proceduru koja stoji na putu budućim investitorima zainteresiranim da na bjelovarskom području otvore svoje pogone. Na taj način jedinice lokalne samouprave i dalje zadržavaju vlasništvo nad građevinskim zemljištem koje će prema očekivanju biti sve skuplje.
Kada su u pitanju rokovi za osnivanje prava građenja, oni se kreću od minimalnih 10 pa do 30 godina, i to ovisno o djelatnosti koja mora biti proizvodna, a prednost će se dati inovativnim djelatnostima.
Govoreći o prednostima Bjelovara Novak je podvukla sve bolju prometnu povezanost sa Zagrebom, osobito nakon izgradnje brze ceste Bjelovar – Gradec i željezničke pruge od Sv. Ivana Žabna do Gradeca. Blizina granice (oko 30 km) s Europskom unijom je podatak koji također ide u prilog Bjelovaru.
Jedan od prioritetnih zadataka u 2008. godini je izrada dokumentacije za osnivanje i izgradnju Industrijsko-poslovne zone Veliko Korenovo. Ta najveća zona bi za dulje razdoblje trebala zadovoljiti sve potrebe budućih brojnih zainteresiranih investitora. Grad Bjelovara uz poticanje gospodarstva namjerava budućim investitorima nuditi i obrazovanu radnu snagu, pa se planira i otvaranje veleučilišta.
Ž. Rukavina

BJELOVAR Unatoč radovima na temeljitoj rekonstrukciji zgrade koji su započeli u studenom 2006. godine, u Gradskom muzeju se i nadalje održavaju izložbe, jer je cilj da posjetitelji ne budu zakinuti. To potvrđuje i izložba akademskog slikara i kipara Vladimira Kučine, postavljena u Galeriji Nasta Rojc, kazao nam je Mladen Medar, ravnatelj ustanove u rekonstrukciju čije zgrade će se uložiti 13 milijuna kuna. Ustvari to je najveći građevinski zahvat na zgradi izgrađenoj 1832. godine, a završetak rekonstrukcije je planiran za ljeto 2009. godine.
Tako opsežni radovi imaju i svoju dinamiku, koja se (po ravnateljevim riječima) ispunjava. No, kako je u pitanju zgrada koja je napunila stoljeće i pol onda se kod uređenja sa sigurnošću ne može u dan predvidjeti završetak pojedinih radova. Posebice, kada je u pitanju skidanje dotrajale žbuke, jer ispod nje se mogu kriti i iznenađenja, zbog kojih se poslovi mogu razvući.
Trenutno su najopsežniji radovi na katu, gdje se postavlja betonska deka, te u potkrovlju, čime će se dosadašnji beskorisni tavan pretvoriti u koristan prostor. 
“U potkrovlju će se urediti multimedijalni prostor, radne sobe za stručne djelatnike, te zavičajna galerija u kojoj će svoje mjesto naći radovi najistaknutijih slikara i kipara rođenih na bjelovarskom prostoru. Poput Naste Rojc, Ede Murtića, Josipa Friščića, Vojina Bakića i drugih istaknutih umjetnika koji potječu iz naše sredine, a dostigli su i velik ugled u svjetskim umjetničkim krugovima. Na katu će biti stalni izložbeni postav najznačajnijih eksponata od prapovijesti do 20. stoljeća”, objasnio je Medar.
Nakon uređenju kata i potkrovlja, radnici bjelovarske tvrtke “Bel-Bau” spustit će se u prizemlje zgrade i Atrij u kojemu ostaju ljetna pozornica i lapidarij.
Instalirat će se i dizalo, kojim će budući posjetitelji (a tu se prvenstveno misli na osobe s posebnim potrebama) bez poteškoća dolaziti od podruma do potkrovlja zgrade.
Za posljednjeg posjeta Gradskom muzeju gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec je istaknuo da novac nije problem, jer je osiguran iz dva izvora. “Do sada je Grad u rekonstrukciju uložio više od dva milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 1,750 milijuna kuna. Ove godine iz gradskog je proračuna planirano 2,5 milijuna kuna, dok će Ministarstvo dati milijun kuna manje od nas. Takvi iznosi dogovoreni su i za sljedeću godinu”, pojasnio je gradonačelnik.
Budući da je zgrada Muzeja spomenik I. kategorije svi se radovi odvijaju pod strogom kontrolom konzervatora. Tako će se kod uređenja pročelja postaviti i nova drvena stolarija, kako bi zgrada sačuvala izvorni izgled.
Ž. Rukavina

BJELOVAR Bjelovarsko- bilogorska županija će i ove godine biti supokrovitelj 33. Supermaratona “Od zagrebačkog do čazmanskog kaptola”, izvjestio je bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija, koji se susreo s predstavnicima organizatora.
Maraton ima atribut “super” zbog svoje težine, jer natjecatelji moraju pretrčati 61.350 metara. Pokrenut je 1976. godine na inicijativu varaždinskog atletskog zanesenjaka Borisa Kožara, a u povodu 750. rođendana grada Čazme. Ispočetka je staza bila za tri kilometra kraća, jer se trčalo od stadiona NK Dinama u Maksimiru, da bi se kasnije start pomaknuo tri kilometra dalje i trči se od Trga bana Josipa Jelačića do središta Čazme.
Tako će i 30. ožujka maratonci na simboličan način, kako je naglasio gradonačelnik Grada Čazme Dinko Pirak, spojiti dva stara grada, dva kaptola i dvije županije.
Budući da se svake godine prijavljuje sve veći broj natjecatelja, a lani ih je bilo stotinjak, očekuje se da će i ove zadnje nedjelje u mjesecu u 9 sati s Trga bana Josipa Jelačića startati kolona podjednakog broja natjecatelja i natjecateljki. Nagradni fond je 5.000 eura, a maratonci su podijeljeni u nekoliko kategorija.
Budući da supermaratom osim sportskog ima i druge značaje, predviđen je i bogat zabavni dio programa. “U petak će nastupiti Goran Karan i grupa Rio, a u subotu Rio i Hopeless Romantics”, informirao je Pirak.
Rekord staze drži od 2004. godine Rus Denis Zhalybin s postignutim vremenom 3:13:19, dok je u ženskoj konkurenciji još uvijek nenadmašna Ruskinja Marina Bychkova s vremenom 4:12:19. Prvi pobjednik Boris Kožar 1976. godine stazu tri kilometra kraću od današnje istrčao je za 6:35:02, a uz njega su još nastupili Slovenac Miran Šmajner koji je stigao drugi i Petar Jelenčki iz Varaždina.
Ž. Rukavina

BJELOVAR Ovogodišnji 11. po redu Proljetni međunarodni Bjelovarski sajam, koji će se održati od 28. do 30. ožujka na Sajamskom prostoru u Gudovcu, bit će u znaku rekorda. To proizlazi iz planova o kojima je informirao Tihomir Čauš, novi voditelj marketinga Bjelovarskog sajma, tvrtke koja je u suvlasništvu grada Bjelovara i Bjelovarsko – bilogorske županije. 
“Ove godine sajamska priredba održat će se na 19.000 četvornih metara izložbene površine, a na njoj će nastupiti sedam posto više izlagača na 10 posto većoj površini nego lani”, obavijestio je Čauš. Među izlagačima zastupljeno je 18 hrvatskih županija, te izlagači iz još osam zemalja. Sajam će po već ustaljenoj tradiciji otvoriti ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, to jest sada Božidar Pankretić, dok je predsjednik Republike Stjepan Mesić, “zadužen” za presijecanje vrpce na Jesenskom sajmu.
Iz pristiglih prijava može se vidjeti da će i na ovom sajmu najveći prostor biti rezerviran za izlagače poljoprivredne mehanizacije, posebice traktora. Zatim sjemenske robe i zaštitnih sredstava te ostale trgovačke robe. Svi su se oni najavili u rekordnom broju.
Vjerojatno ništa manje pažnje posjetitelja neće privući ni prodajna izložba cvijeća i dendrologije.
Budući da je bjelovarska regija jedna od najstočarskijih u zemlji, stoga će posjetitelji imati priliku vidjeti i pedesetak konja hladnokrvnjaka, koji će biti pokazani u subotu i nedjelju, dok će petak biti rezerviran za aukciju steonih junica. Najavljeno je i desetak stručnih skupova s najaktualnijom tematikom iz gospodarstva, naročito onom što se odnosi na poljoprivredu. Po tradiciji istaknuto mjesto imat će i predstavljanje obrtnika Bjelovarsko–bilogorske županije. Bit će održan i šesti Kon – tur, to jest predstavljanje kontinentalnog turizma u organizaciji Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije. U upravi Sajma očekuju dolazak oko 30.000 tisuća posjetitelja, za koje je organiziran i besplatni prijevoz iz Bjelovara Čazmatransovim autobusima i sajamskim vlakićem. Ulaznice za odrasle osobe stajat će 20 kuna, dok će djeca i studenti plaćati pet kuna manje.
Croatia osiguranje je sponzor ovogodišnjeg Proljetnog sajma, najveće manifestacije takve vrste u zemlji, dok je osječki Agroglas medijski pokrovitelj.
Ž. Rukavina

BJELOVAR Pedeset i neku godinu od prve utakmice ORK Partizana i službenog osnutka (19. III. 1955. godine) i početka čudesnog rukometnog puta posutog više uspjesima ali i padovima, klub po tko zna koji puta trese kriza, ne samo rezultata već i rukovođenja. Vrijeme prije uspostave hrvatske države i osnutka Hrvatske rukometne lige i ovo sada, dakako da je teško uspoređivati jer je rukomet kod nas ali i u svijetu evoluirao u neke druge sfere i visine a nama u Bjelovaru kao da je vrijeme stalo. I za rukomet i za rukometnu igru. Drugi su napredovali, uspostavljeni su neki novi rukometni centri koji bi nekad bili itekako sretni da s ORK Partizanom odigraju barem jednu prijateljsku utakmicu. I dok je trofejnu dvoranu prekrila patina i prašina, RK Bjelovar je u nju donio malo, premalo novih eksponata, a i ono što je uneseno bio je učinak mlađih kategorija. Malo u prvoj ligi, malo na europskim parketima na kojima se baš i nismo previše istakli jer smo poispadali već u prvim kolima. Prije nekoliko sezona tiho i bez jauka ispali smo na drugoligaške parkete.
Odlaskom vizionarskog predsjednika Željka Maletića, klub su u rukama vrtjeli znani i neznani, “uvađali” ga ekspresno u elitni razred, da bi tek minulog ljeta i uz pomoć dobrih vila na turniru u Sisku bila izvađena viza za uzlet.
I dok je mnogima euforija zamutila razum, oni oprezniji znali su da problemi tek dolaze. I došli su. U želji da u zahtjevnu sezonu momčad uđe što jača, nabavljeni su igrači koji, barem dio njih, nije opravdao i očekivanja i ulaganja. K tome, uz brojne ozljede pa i odlaske, rezultati su bili skromni a pozicija na tablici silno deprimirajuća. Na sve se to nadovezala i spoznaja predsjednika Dinka Tandare koji je, zbog neispunjenih obećanja od strane Grada Bjelovara glede prvoligaškog praćenja ekipe, podnio neopozivu ostavku a vođenje kluba prepustio preostalom dijelu Izvršnog odbora. Budući da u pet mjeseci nije zakazana izvanredna izborna skupština, a Klub i nadalje vodio prvoligašku bitku bez čelnog čovjeka, zatalasalo se do neba. Nakon još i ostavke tajnika Jurjevića, političkim dekretom stvar u svoje ruke uzeli su tko zna od kuda uskrsli članovi Izvršnog odbora Ljerko Ožegović i Marin Višić. Na presici su samodopadno objavili da stanje nije kaotično, već da su kaos iza sebe ostavili oni koji su hrabro podvili rep i Klub ostavili na cjedilu. Pritom su, kaže dvojac koji će voditi klub do Izborne skupštine, iza sebe ostavili popriličan dug, hrpu neplaćenih računa i 1.100 primjeraka neprodane fotomonografije. Tektonski poremećaji imali su, razumljivo, utjecaja i na rezultate na parketu pa se u nastavak prvenstva ušlo serijom poraza koji su definitivno usmjerili RK Bjelovar prema nižoj ligi.
Krivce za sve nije teško naći ali iluzorno je tražiti, jer su oni posvuda oko nas. U vodstvu, struci, gradu, politici, medijima… a logično bi bilo da o svemu pravu analizu dade Izborna skupština. Samo, takovih je trenutaka bilo podosta u bližoj i daljoj povijesti a da “popu pop a bobu bob” nikad nitko do kraja nije izrekao. Sve se pomelo pod tepih radi mira u kući. Tako bi se po svemu sudeći moglo dogoditi i sada, jer novi kormilar će ustvrditi da valja napraviti pravi program, utvrditi dinamiku oporavka i stabilizacije Kluba i tek tada pokušati stupiti na stare staze i opjevane rukometne puteve. A, što se tiče “Starih staza”, njih ne morate previše tražiti. Nakon poraza protiv “Osijeka” na domaćem parketu, tugu i deprimirajuće ozračje nakon utakmice pokušali su ublažiti čudesno dopadljivim spletom tuđih i vlastitih skladbi, a jedan završni stih smo dobro upamtili. On glasi: “Ne dirajte mi bjelovarski parket jer ja ću se vratiti “.
Možda najveću istinu o stanju u Klubu i oko njega izrekao je bjelovarski gradonačelnik Toni Korušec, rekavši za medije: “Osobno ne doživljavam ispadanje RK Bjelovara u niži stupanj tragično. Za ljepšu budućnost Kluba treba prionuti poslu, postići zdravu klimu i iz nepresušnog vrela darovitih igrača opet stvoriti prvoligašku ekipu”.
M. Kaniški

Potpisivanje sponzorskog ugovora kojim tvrtka Pevec donira 50.000 kuna Bjelovarskom kazalištu označava pomak rada Kazališta ka profesionalizmu. Ugovor je potpisan na godinu dana, a namijenjen je financiranju predstave “Iluzija iza kulisa”.
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Stjepan Grula zadovoljan je potpisanim ugovorom: “Bjelovarsko kazalište već pet godina sudjeluje na raznim festivalima. Do sada je Grad Bjelovar na razne načine podupirao rad Bjelovarskog kazališta, a namjeravamo im i dalje pomagati jer su oni to svojim radom zaslužili. Ispred grada Bjelovara zahvaljujem tvrtki Pevec na sponzorstvu kojim su pokazali da se isplati ulagati i u kulturu, a ne samo u sport.”
Što predstava “Iluzija iza kulisa” znači za Bjelovarsko kazalište pojasnila je predsjednica Bjelovarskog kazališta Maja Margareta Fabičević: “Bjelovarsko kazalište osnovano je prije deset godina. Do 2005. godine djelovali smo kao podstanari na raznim adresama, a zatim smo od Grada dobili prostor koji je povećao kvalitetu našeg rada. Daljnji iskorak bit će ova predstava koja je izuzetna prilika da pokažemo naš rad svih ovih godina. Nastojali smo da u ovoj predstavi sudjeluje barem po netko iz svih naših dosadašnjih predstava. Uz naše iskusne amatere u predstavi će sudjelovati i mnogi profesionalci kako bi se napravio iskorak prema profesionalnom. Premijerno predstavu ćemo odigrati za vrijeme BOK festa. A u predstavi će se pojaviti i Goran Navojec. Predstava nam zbog svoje kompleksnosti predstavlja glumački i redateljski izazov, međutim postavlja i izazove koji su prozaični, odnosno radi se o izazovima financijske prirode. Zato imamo sreću što je danas ovdje s nama Zdravko Pevec.”
Zdravko Pevec, potpisao je ugovor s Bjelovarskim kazalištem i time pokazao svoju sklonost ka kulturi: “Počašćen sam što sam danas ovdje gost. Iz Bjelovarskog kazališta izniknulo je mnogo danas poznatih glumaca i bi će mi čast pomoći im u radu, kao i novim generacijama glumaca koje tek dolaze.”
Pri potpisivanju sponzorskog ugovora tajnik Kazališta Mirko Benkus spomenuo je neke načine kojima će se Bjelovarsko kazalište odužiti tvrtki Pevec uz odredbe navedene u sponzorskom ugovoru: “Ove godine Bjelovarsko kazalište nastupat će pod sloganom: ‘Gledajte s osmijehom!’. Kazalište priprema i dječju predstavu: ‘Izgubljeno pile’ koja se može igrati u svim Trgovačkim centrima Pevec.”
Predstava “Iluzija iza kulisa” nastala je na temelju iskustva mlade autorice dramske spisateljice Marijane Nola: “O temi mladog autora koji nudi svoju predstavu kazalištu i problemima koji se pri tome javljaju pisali su Karel Čapek i Ivica Ivanac. Međutim to su prozni tekstovi. Ja sam napisala dramski tekst. Zanimljiv je bio komentar Mirka Benkusa koji me pitao jesam li sigurna da taj tekst nisam pisala baš za Bjelovarsko kazalište jer oni stalno žive kao u toj predstavi.”
U predstavi će uz ostale profesionalce igrati i Damir Šaban kojemu je to prva suradnja s Bjelovarskim kazalištem: “Veseli me šarolikost iskustva i generacija koje se pojavljuju u predstavi. Nadam se da će biti šarmantno i toplo, a posebno stoga što svi volimo raditi predstavu o svome poslu.”

BJELOVAR S prigodnim uskrsnim paketima korisnike Pučke kuhinje danas su darivali gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec i predsjednica Gradskoga vijeća Grada Bjelovara prof. Lidija Novosel. Tijekom boravka u Pučkoj kuhinji Caritasa Župe sv. Antuna Padovanskog dvoje je gradskih čelnika uz pomoć zaposlenika gradske uprave i kuharice i servirke Marice Bozok korisnike Pučke kuhinje poslužilo ručkom. Gradonačelnik Antun Korušec iskoristio je prigodu i u razgovoru se sa svojim dugogodišnjim poznanikom Mladenom Mirkovićem prisjetio zajedničkih mladenačkih dana i putovanja.
Pučka kuhinja otvorena je u Bjelovaru 1. travnja 2004. godine. Prvoga dana rada, prisjetila se kuharica Marica Bozok, posluženo je 70 obroka. Broj se korisnika sada ustalio na pedesetak. Rad Pučke kuhinje podupire se i novcem za to planiranim u gradskom proračunu. (marmir)

BJELOVAR Već tradicionalno Grad Bjelovar uoči Uskrsa na Gradskoj tržnici organizira dijeljenje pečenih ribica i kuhanoga vina. Ove godine ribice i vino nudili su i dijelili, uz ostale, Antun Korušec, zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Grada Bjelovara i prof. Lidija Novosel, predsjednica Gradskoga vijeća Grada Bjelovara. Podijeljeno je 70 kilograma pečenih ribica i pedesetak litara kuhanoga vina. Članovi Kluba “Bilogora” tom su prilikom prolaznicima darivali pisanice koje su sami izradili. (marmir)

BJELOVAR U organizaciji Županijske lige protiv raka jučer je na bjelovarskoj Gradskoj tržnici održana već tradicionalna humanitarna akcija “Cvijetom protiv raka”. Uz predsjednicu Lige protiv raka Mariju Turek Šola i članice Lige narcise su na Gradskoj tržnici prodavali i župan Miroslav Čačija sa suradnicima i njegovi zamjenici Krešo Jelavić i Zvonimir Karakaš. Prihodom ostvarenim ovakvom i drugim humanitarnim akcijama koje organizira županijska Liga protiv raka prikuplja se novac za kupnju dijagnostičkih medicinskih aparata za rano otkrivanje zloćudnih bolesti. Za rad Lige protiv raka Bjelovarsko-bilogorska županija godišnje u proračunu izdvaja petnaestak tisuća kuna. Posebno pak novčano podupire i pojedinačne aktivnosti Lige protiv raka. (marmir)

BJELOVAR Članovi Kluba “Bilogora”, njihov predsjednik Marijan Gačar i voditelj tog kluba osoba s poteškoćama u razvoju Ivan Škrilac jutros su posjetili bjelovarsku gradsku upravu. Primila ih je i sa njima razgovarala predsjednica Gradskoga vijeća Grada Bjelovara prof. Lidija Novosel. Tu su bili i pročelnik Upravnoga odjela za društvene djelatnosti Stjepan Grula i stručni suradnik Miroslav Šmit. Razgovaralo se, uz ostalo, o daljnjim planovima rada Kluba “Bilogora” koji ima 130 članova, a dvadesetak ih redovno dolazi u klupske prostorije.  Za Klub se sada uređuje i oprema prostor koji se nalazi u prostorima Caritasa sv. Antuna Padovanskog. Povodom uskršnjih blagdana članovi Kluba “Bilogora” domaćine su u gradskoj upravi danas darivali pisanicama i predmetima koje su sami izradili. (marmir)

BJELOVAR Nakon što je i sama potpisala peticiju za hitno donošenje Nacionalnog programa liječenja raka dojke u specijaliziranim centrima s multidisciplinarnim pristupom, sukladno kriterijima Europske unije, potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič jutros je na bjelovarskoj Gradskoj tržnici prionula prodaji narcisa.
Na taj se način i osobno, kao i ranijih godina, uključila u akciju bjelovarske Udruge žena liječenih od karcinoma dojke pod sloganom “Cvijetom narcisa protiv raka dojke”.  Prihod od prodaje narcisa na Gradskoj tržnici i na štandu koji se nalazio na Trgu Eugena Kvaternika, pokraj fontane, namijenjen je za pomoć ženama oboljelima od raka dojke.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije od 2000. do 2005. godine od raka je dojke oboljelo i operirano 306 žena. U sklopu Nacionalnoga programa ranog otkrivanja raka dojke od 2006. godine otkriveno je tridesetak žena oboljelih od karcinoma dojke.  (marmir)

BJELOVAR Petar Gorša, mladi bjelovarski sportaš sa vrhunskim europskim i svjetskim sportskim titulama u streljaštvu na današnjem je prijemu u uredu gradonačelnika Grada Bjelovara Antuna Korušca pokazao kako se istinski vrhunski sportaši odlikuju i skromnošću. Pokazali su to njegovi odgovori na postavljena novinarska pitanja, razgovor tijekom prijema, najave o ostanku u Bjelovaru u kojem je počeo sportsku karijeru. Mladi Bjelovarac, rođen 1988. godine, zahvaljujući neumornom treniranju i radu nanizao je u svojoj sportskoj karijeri brojne uspjehe na kojima mu je prije nekoliko dana pismom čestitao i ministar Dragan Primorac, počasni građanin Bjelovara. Prvu će priliku iskoristiti, najavio je to Antunu Korušcu tijekom susreta u Hrvatskom saboru, i za osobno bolje upoznavanje sa mladim vrhunskim sportašem. Petar Gorša, član Streljačkoga društva “Bjelovar 1874”, naime, dvostruki je prvak Europe u juniorskoj konkurenciji, a postignuti rezultati već sada upućuju da bi se itekako uspješno nosio i u seniorskim natjecanjima. Svjetski je juniorski viceprvak u gađanju zračnom puškom. Ima zvanje “Međunarodni majstor strijelac”, status vrhunskog sportaša I. kategorije po kriterijima Hrvatskog olimpijskog odbora. Dva je puta proglašavan najboljim strijelcem Hrvatske u disciplini puška - muški, u programu je posebne skrbi o mladim sportašima Hrvatske. Proglašen je i za najveću nadu hrvatskoga športa, u više je navrata i proglašen športašem godine Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Iza svih tih naslova stoje nebrojeni sati treninga, a na kraju svega je i osigurana karta za Olimpijske igre u Pekingu. Petar Gorša je i student Ekonomskoga fakulteta, studija u Bjelovaru.
U svemu tome ne zaboravlja upravo svoj Bjelovar koji mu je, kaže, omogućio postizanje sportskih uspjeha. Zahvalan je tvrtki “Troha dil” koja ga sponzorira. Za uspjeh je dakako zaslužan i trener Petra Gorše, Damir Bošnjak. Na prijemu kod bjelovarskoga gradonačelnika bio je i dopredsjednik Streljačkoga društva “Bjelovar 1874.” Željko Rogulja. Gradonačelnik Antun Korušec, uz čestitke na dosadašnjim uspjesima, Petru Gorši je uručio odluku kojom mu Grad Bjelovar daje deset tisuća kuna za sufinanciranje troškova priprema za Olimpijske igre u Pekingu.  (marmir)

BJELOVAR Danas je u knjižnici III. osnovne škole predstavljena zbirka pjesama za djecu “Medeni rat”. Njen je autor dugogodišnji novinar i pokretač i sudionik brojnih projekata u kulturi prof. Ante Rade, koji je početkom ove godine preminuo u 60. godini života. Nakladnik zbirke pjesama čije predstavljanje djeci i javnosti njen autor nije dočekao je Matica hrvatska ogranak Bjelovar. Zbirku je uredila autorova kći Senka Rade, autorica i naslovnice i ilustracija, dok je za grafičko oblikovanje zaslužna tvrtka “Marigraf” d.o.o. Bjelovar.  U nakladi od 500 primjeraka “Medeni rat” tiskao je Kalisto d.o.o. Bjelovar. Izdavanje zbirke pjesama namijenjene ponajprije učenicima prvih i drugih razreda osnovnih škola novčano je omogućio Grad Bjelovar.
Na predstavljanju knjige pjesama za djecu koje je vodio Branko Kreštan bili su, uz ostale, i Zdravko Ivković, predsjednik Matice hrvatske ogranak Bjelovar, te gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec, koji su uputili nekoliko riječi okupljenim učenicima. U knjižnici su bile i Radmila Rade, supruga, te Senka Rade, kći autora zbirke pjesama za djecu “Medeni rat”, iz koje su nekoliko pjesama kazivali učenici škole.
U utorak će u 10 sati zbirka pjesama biti predstavljena u II. osnovnoj školi Bjelovar, područna škola u Ždralovima, a u 12 sati u II. osnovnoj školi. U srijedu u 8 i u 8,50 sati predstavljanje je najavljeno u I. osnovnoj školi Bjelovar, a u četvrtak u 15 sati u Dječjem odjelu Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar.
Tekst i slika
Miroslav Martinić

DARUVAR Toni Jakšić, osmogodišnji daruvarski dječačić koji je zbog cerebralne paralize vezan uza invalidska kolica, pohađa prvi razred daruvarske češke osnovne škole Jana Amose Komenskoga. Ondje mu je prilagođen prostor kako bi mu pristup učionici i boravak bio što lakši. No, školska je godina počela s dvije velike potrebe: novom klupom-kolicima te osobnim asistentom. Klupu vrijednu 7500 kuna mu je prije nekoliko mjeseci kupila Bjelovarsko-bilogorska županija. Iako se rješenje duže tražilo Toni je naposljetku dobio i osobnoga asistenta Luku Siručeka, koji mu tijekom nastave pomaže u svemu što dječak sam ne može. Kako nam je rekla ravnateljica škole Lenora Janota, Luka se sam javio kako bi volonterski Toniju pomagao na nastavi. Taj plemeniti devetnaestogodišnjak rekao nam je kako je želio ispuniti slobodno vrijeme kojega ima puno jer nije uspio upisati studij etnologije.-Volim djecu te mi je pomaganje Toniju pravi izazov. Nakon nekoliko dana sramežljivosti i uhodavanja ja i Toni i Luka postali smo pravi prijatelji-rekao nam je Luka, koji je osim Tonijevih pobrao i simpatije cijeloga razreda. Tonijeva nastavnica Ludmila Blaha, čiji je i Luka bio đak, kaže kako se ispostavilo da Luka ima izvrstan pristup djeci.-Toliko je pažljiv tako da se mogu posvetiti cijelomu razredu i većinu dodatne brige koju sam posvećivala Toniju, prepustiti Luki. Bilo bi izvrsno kada bi ostao u prosvjetnim vodama jer mu to zaista ide od ruke-rekla nam je L. Blaha. Luka nam je otkrio kako će zaista nakon iskustva s Tonijem slijedeće godine upisati učiteljsku akademiju.-Trebalo nam je malo vremena da se upoznamo ali sada smo pravi prijatelji. Luka mi puno pomaže i radujem se kada ga sretnem u gradu kada sam u šetnji s mamom i tatom-rekao nam je veseli Toni.
Tonijevi roditelji Renata i Marijan kažu kako je Toni jako zadovoljan otkad je Luka s njim.-Zahvalni smo Luki koji osim Toniju puno pomaže i učiteljici. Jako je pažljiv i s Tonijem i s ostatkom razreda. Jer dok nije Luka došao razmišljao sam dati otkaz i sam s Tonijem ići u školu-rekao nam je M. Jakšić.
Tekst i slika: Michael Palijan

BJELOVAR Izaslanstvo Atletskoga kluba Bjelovar u kojem su bili njegov predsjednik Josip Heged, zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara i dopredsjednik AK Bjelovar Zlatko Barila i trener Zvonko Iveković jučer je uručilo plaketu Atletskoga kluba Bjelovar dodijeljenu “Dukatu” d.d. Zagreb. Plaketu je primio direktor Tvornice Bjelovar Vlado Batinović. “Dukat” je sa sto tisuća kuna pomogao izgradnju 74 metra duge tartan staze kraj Sokolane, što će pripomoći još boljim športskim rezultatima više od stotinu članova Atletskoga kluba Bjelovar. Tijekom susreta razgovarano je i o potrebi građenja nove tartan staze u sklopu budućega bjelovarskog stadiona, čemu je svoju potporu najavio i zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Zlatko Barila. Goste je u prostorijama Tvornice Bjelovar, poznate po brandu “Sirela”, s dijelom poslovnih planova upoznao direktor Vlado Batinović. Uz ostalo, riječ je o širenju “Dukata” u sklopu “Lactalisa” i na tržišta Bugarske i Rumunjske. (marmir)

BJELOVAR Tijekom ožujka svakoga će četvrtka od 11 do 13 sati besplatno i bez uputnice zainteresirani građani moći doći na kontrolu vida u Djelatnost za očne bolesti Opće bolnice Bjelovar. To je jedan od načina na koji se bjelovarska Opća bolnica priključila prvom obilježavanju Svjetskoga dana glaukoma, 6. ožujka.  Glaukom je očna bolest, drugi u svijetu vodeći uzrok sljepoće koji zahvaća gotovo 65 milijuna ljudi.  Bolest je bez ikakvih simptoma i nema lijeka za prevenciju. No, veoma je važno njeno rano otkrivanje jer postoji lijek za sprječavanje daljnjega razvoja bolesti. Izaslanstvo Opće bolnice Bjelovar u kojem su bili njen vršitelj dužnosti ravnatelja mr. sc. Davorin Diklić, dr. med., te liječnice u Djelatnosti za očne bolesti Sonja Jandroković, dr. med. i Kristina Košćak, dr. med. uz Svjetski je dan glaukoma danas posjetilo čelnike Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara. Na obje su adrese dobili potporu u nakanama nabave dvjestotinjak tisuća kuna vrijednog kompjutoriziranoga perimetra koji je neophodan za rano otkrivanje oštećenja vidnoga živca kod glaukoma i kvalitetniju dijagnostiku očnih bolesti. Taj aparat ujedno prati razvoj bolesti i rezultate liječenja i neophodan je u glaukomskoj ambulanti u kojoj se svakodnevno povećava broj kartona pacijenata kod kojih je otkriven glaukom. (marmir)

Što je glaukom i koje su njegove značajke?
Glaukom je bolest koja oštećuje vidni živac. Liječnici je još nazivaju progresivna optička neuropatija. Rana bolest nažalost nema simptoma. Ako se glaukom ne liječi dovodi do oštećenja vida i sljepoće.

Je li glaukom isto što i povišeni očni tlak?
Ne, to se donedavno smatralo, međutim danas se zna da je povišeni očni tlak samo jedan od rizičnih faktora koji dovodi do oštećenja vidnog živca, glaukoma.

Koji su još rizični faktori?
Rizični faktori su dob iznad 45 godina, kratkovidnost, neki lijekovi kao steroidi, trauma ili operacija oka i nasljedni faktor, takozvana pozitivna obiteljska anamneza.

Koliko je važan nasljedni faktor?
Izrazito je važan, stoga je potrebno da se članovi obitelji oboljelog od glaukoma redovito kontroliraju. Svi koji imaju navedene rizične faktore imaju veću vjerojatnost pojave bolesti, pa bi svake 2 godine trebali ići na pregled vidnog živca i mjerenje očnog tlaka.

Može li se i kako glaukom izliječiti?
Za sada nema lijeka za gubitak vida koji je glaukom prouzročio. Međutim, glaukom možemo uspješno liječiti i tako sačuvati vid. Danas postoje vrlo efikasni lijekovi koji su u vidu kapi za oči. Oboljeli od glaukoma mora shvatiti da je to kronična bolest koja zahtijeva dosta discipline. Pri tome mislim na redovito kapanje i redovite kontrole. U određenim slučajevima može se učiniti laserski ili klasični kirurški zahvat.

Koja je važnost liječenja glaukoma?
Važnost je velika. Glaukom je drugi najčešći uzrok sljepoće u razvijenom svijetu. Procjenjuje se da danas diljem svijeta od glaukoma boluje 65 milijuna ljudi. U razvijenim zemljama 50 posto pacijenata nije dijagnosticirano i ne liječi bolest; u zemljama u razvoju i do 95 posto pacijenata nije detektirano. Nedavno je provedeno veliko istraživanje koje je proučavalo od kojih bolesti ili stanja ispitanici najviše strahuju. Ispitanici su najčešće navodili rak, bolest srca i sljepoću. S obzirom da neliječeni glaukom može dovest do sljepoće, ova bolest postaje javni zdravstveni problem.

Obilježava li se Svjetski dan glaukoma po prvi puta?
Da, obilježava se prvi puta u svijetu i kod nas. Na inicijativu Svjetske glaukomske oragnizacije i Svjetske organizacije pacijenata oboljelih od glaukoma, a s ciljem da se što više podigne svijest ljudi o toj bolesti. Raširena informiranost o bolesti dovodi do najboljih rezultata. Danas se smatra da je najvažnije rano dijagnosticirati glaukom kako bi se pravodobno liječio.

Od čega se sastoji pregled očiju?
Pregled se sastoji od pregleda vidne oštrine, mjerenja očnog tlaka i pregleda glave vidnog živca. Za praćenje bolesti izrazito je važna redovita kontrola vidnog polja.

Na koji će se način obilježiti Dan glaukoma?
Prvi Svjetski dan glaukoma paralelno se obilježeva u cijelom svijetu. Liječnici članovi glaukomskih udruženja dobili su više informacija i uputa o tome kako povećati svijest građana o glaukomu. Većina aktivnosti se svodi na razne intervjue, predavanja i članke o glaukomu. U Bjelovaru ćemo ravnatelj Opće bolnice Bjelovar dr. Davorin Diklić i ja posjetiti ured gradonačelnika na Dan glaukoma kako bi ukazali na važnost teme. Ravnatelj dr. Diklić je počeo akciju za nabavu najsuvremenijeg uređaja za praćenje promjena u vidnom polju – kompjuteriziranog perimetra. Tijekom ožujka ćemo bez uputnice mjeriti očni tlak svaki četvrtak od 11 do 13 sati u oftalmološkim ambulantama.

Poruka čitateljima o glaukomu!
Kod glaukoma je najvažnija spoznaja da postoji takva bolest, potom njena prevencija i konačno liječenje.
Razgovarala
Margareta Begić

Činjenica da je Galerija Nasta Rojc, koja djeluje u sklopu Gradskog muzeja Bjelovar, nedavnom odlukom Hrvatskog društva likovnih umjetnika izgubila status uvaženog izložbenog prostora, uzburkala je dio bjelovarske javnosti. Postavljaju se pitanja o uzrocima gubitka toga statusa i je li se to moglo izbjeći. U javnosti se pojavila i teza da je za to kriv Dubravko Adamović, do prije nekoliko mjeseci ravnatelj ravnatelj Gradskog muzeja a sada ravnatelj HDLU-a. Bio je to jedan od povoda za razgovor s njim.

Kada je Galerija Nasta Rojc stekla status uvaženog izložbenog prostora i što je sve trebalo učiniti za to?
Kao i za mnoge druge muzeje i galerije u Hrvatskoj tako je i za Gradski muzej Bjelovar bila prijelomna 2002. godina. Krajem te godine, naime, tadašnji Upravni odbor HDLU-a (čiji nisam bio član!) odlučio je elitizirati kriterije i radikalno smanjiti broj uvaženih izložbenih prostora ne bi li se, posljedično, smanjio i broj samostalnih umjetnika koji su izlaganjem u tim prostorima održavali pravo na uplatu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje iz državnoga proračuna. Tim je činom dotadašnji popis, s više od 60-ak uvaženih izložbenih prostora, smanjen na samo 38. Iako je tada u Upravnom odboru sjedio i jedan Bjelovarčanin, Gradski muzej Bjelovar je nakon dugo godina izgubio taj prestižan status te je brisan s Popisa za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2003.
Stoga sam odmah, po dolasku u Muzej početkom veljače 2003., počeo sustavno raditi i na vraćanju Muzeja na Popis. Ponajprije je trebalo, uz pomoć Podravske banke, urediti podrumsku galeriju i hodnike, potom definirati i kategorizirati izložbene prostore Muzeja i, sukladno tome, izložbe. Znao sam da se ne ćemo moći vratiti na Popis ako ćemo, kao do tada, cijeli Muzej neselektivno tretirati kao jednu galeriju u kojoj je sasvim svejedno što se gdje izlaže. Iz toga sam razloga predložio, prvo muzejskom Stručnom vijeću, a potom i Upravnom vijeću, imenovanje velike galerije u Galeriju Naste Rojc, htijući tom gestom, uz ostalo, odati i hommage našoj hrabroj i poznatoj sugrađanki, i definirati galeriju kao prestižan izložben prostor u kojemu ćemo postavljati selektirane izložbe, i to ne samo likovne, ali ponajprije one izložbe koje će nas demarginalizirati i vratiti u društvo kojemu zbog svoje iznimne likovno-umjetničke povijesti neupitno pripadamo. Međutim, kako u nas baš ništa ne ide lako i po samoj logici stvari, tako je i to nastojanje u početku dočekano s nerazumijevanjem.
Pa, ipak, nastavio sam dograđivati program za tekuću godinu kako bismo nadoknadili izgubljeno, zatim, osmišljavati i ozbiljno dogovarati onaj za 2004., maksimalno koristeći svoj i profesionalni i društveni rejting u kulturnim krugovima. Uglavnom, na posljetku smo temeljem jasno definiranoga profila Galerije Naste Rojc i respektabilnog likovnog programa ponovno bili uvršteni na Popis uvaženih izložbenih prostora u Hrvatskoj za razdoblje 1. siječnja 2004. - 31. prosinca 2007.

Zbog čega je Galerija Naste Rojc sada izgubila taj prestižan status? Što je trebalo činiti da taj status i zadrži?
Kao legalist i profesionalac ne želim špekulirati o odlukama Umjetničkog savjeta HDLU-a, a još manje o odlukama Upravnoga odbora. Ono što kao ravnatelj HDLU-a mogu jamčiti jest to da je postupak proveden iznimno korektno - transparentno, temeljito i objektivno.
A što je dalje trebalo činiti? Ha, ne znam… Rekao bih - ništa revolucionarno. Samo mnogo truda, osobnoga angažmana i znanja. Odnosno, kao i u svakom poslu u kojemu imate manje novca nego biste trebali imati za ono što želite i što vam treba: razgovarati i pregovarati. Budući da su i svi drugi muzeji u identičnoj situaciji lakše se dogovori razmjene i suradnje. Uostalom, tijekom svoje četiri ravnateljske godine uspostavio sam sasvim solidnu suradnju s nekoliko nama sličnih muzeja, tako da nije bilo teško nastaviti. Kao primjer navest ću ovu arheološku izložbu, koja upravo traje u Muzeju, koju smo dogovorili prije dvije i pol godine i koja je dobar primjer takve uspješne višegodišnje suradnje.

Jeste li Vi mogli utjecati da se status ipak ne izgubi?
Ne. I to ne samo zbog toga što još od prošle godine nisam član ni jednoga tijela upravljanja, pa ni Umjetničkoga savjeta HDLU-a, već zbog svoga svjetonazora i svoje naravi: ne bih, naime, znao živjeti s odlukom koja nije utemeljena u činjenicama.

Umjetnici će zaobilaziti Bjelovar

Čuli smo da HDLU u svoja četiri izložbena prostora godišnje postavi četrdesetak selektiranih izložaba. Je li se moglo dogovoriti koje gostovanje u Galeriji Naste Rojc?
Točnije, ove bi godine trebalo biti postavljeno blizu šezdesetak izložaba. Da, naravno da se moglo dogovoriti. Moglo se birati kao na švedskom stolu. Bilo je, čak, i konkretnih povoda. Primjerice, prošle sam godine, kao svoju prvu veliku radnu zadaću na novom poslu, postavio retrospektivu našega uglednoga, bivšega sugrađanina prof. Ante Kuduza što je bio itekako dobar povod za suradnju. Međutim, ništa…
Koliko je status uvažene uopće važan za jednu galeriju i njezinu okolinu, u ovom slučaju za Grad Bjelovar, pa možda i za Županiju?
Ako Vam kažem kako sada s prostora između Koprivnice, Osijeka, Slavonskoga Broda, Velike Gorice i Zagreba nema ni jednog uvaženog izložbenog prostora na Popisu, onda će Vam to najbolje oslikati stanje i perspektivu toga područja. No, to ne znači da ne će biti izložaba, bit će, jedino što će samostalni umjetnici tražiti one uvažene, a nakon njih i svi drugi…

Je li za Bjelovar važno izlaganje nebjelovarskih umjetnika i autora?
Ako je za Dubrovnik bitno da dobije izložbu Picassovih grafika, a za Osijek da nakon Zagreba izloži putujuću izložbu Gerharda Richtera, najcjenjenijega umjetnika današnjice, zatim, da, primjerice, Vukovar preuzme od HDLU-a i Kuduzovu retrospektivu i Antasov projekt, onda bi, valjda, po logici stvari, i za naš grad i kraj trebalo nešto značiti da dobije bar pet-šest recentnih izložaba “nebjelovarskih” umjetnika.

Povijesna šansa za središte Bjelovara

U kakvom bi odnosu trebale biti slikarske izložbe u sklopu ukupne djelatnosti Gradskoga muzeja?
Svatko ima svoju koncepciju, međutim, bitno je sve sastavne jedinice ravnomjerno razvijati, u smislu da ni jedan segment ne trpi. U fundusu Galerijskoga odjela, primjerice, ima više od 700 djela i cjelina, što je za svakog dobroga kustosa itekakav stručni izazov, i dok bi povjesničari trebali istraživati kilometre neistražene građe o Bjelovaru koja ih desetljećima čeka u Zagrebu i Beču (možda bismo tako konačno otkrili i stvarnu godinu utemeljenja grada), dobar povjesničar umjetnosti ima bar tridesetak likovnih umjetnika iz ovoga kraja s čijim bi se radom trebalo sustavno baviti i priređivati materijal za monografije.
Uglavnom, svakome je jasno da za pripremu povijesnih i stručno-tematskih izložaba treba više vremena nego za dogovor o gostovanju. Međutim, isto je tako jasno da godina ima 12 mjeseci i da, ako se godišnje postavi šest kvalitetnih likovnih još uvijek ima dovoljno prostora za bar još šest etnoloških,
povijesnih, kulturno-povijesnih, arheoloških i sličnih izložaba. Pri tome treba naglasiti kako za sve opcije novca ima sasvim dovoljno.

Bi li možda Bjelovar rješenje prostora za održavanje likovnih i multimedijalnih izložaba trebao potražiti izvan Gradskoga muzeja?
Naravno! O tomu sam već odavno govorio i tražio druga rješenja. I, što
je najzanimljivije, neprestance sam dobivao obećanja kako ćemo, primjerice, za Galeriju suvremene umjetnosti dobiti dio staroga Koestlina, a za Zavičajnu galeriju, pak, zgradu u koju se kasnije “inkubirao” Poslovni park i Konzervatorski odjel. LUB-ovci, također, već odavno zaslužuju vlastiti prostor. Izmještanjem škola iz središta grada, konačno se pruža povijesna šansa da se središte grada, u obrazovno-kulturološkom smislu, kvalitetno sadržajno osmisli. Povijest športa i glazbe trebalo bi smjestiti u bivšu “ugostiteljsko-turističku” na trgu, a zavičajnu galeriju u “trgovačku”, pa bi bar jezgra grada, uz sjajnu knjižnicu i obnovljeni Muzej doista počela kulturno i učilišno disati i služiti.

Razgovarao Mirko Paurović

ČAZMA Destinacija Gornji Miklouš kraj Čazme i tradicionalna manifestacija “Zapovijed pod lipom” koju svake godine organizira KUD “Sloga” iz Miklouša, jedna je od 10 destinacija u Hrvatskoj koje su ušle u uži krug za odabir hrvatske i Europske destinacije izvrsnosti. Natječaj pod imenom “Nedodirljiva baština” provodi Hrvatska turistička zajednica čije povjerenstvo je bodovalo destinacije sukladno zadanim kriterijima. Tako se Gornji Miklouš našao među najpoznatijim manifestacijama u Hrvatskoj, kao što su Sinjska alka i Picokijada u Đurđevcu. Ova destinacija jedini je kandidat s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Priredba “Zapovijed pod lipom” održava se svake godine, prve nedjelje u srpnju. Članovi KUD-a “Sloga” čuvaju i prezentiraju moslavačke običaje, stare zanate i narodne ručne radove ovoga kraja. Uz tradiciju održavanja ove manifestacije, bodovani su i popratni sadržaji vezani uz nju, te kvaliteta ukupne turističke ponude (ugostiteljski i smještajni kapaciteti, suvenirnice, prometna povezanost, uređenost javnih površina, socijalno-kulturni i ekonomski utjecaj na destinaciju i drugo).
Rezultati odabira najboljih pet destinacija bit će objavljeni krajem ožujka, nakon što povjerenstvo Hrvatske turističke zajednice obiđe svih 10 lokacija.
Pobjednik nacionalnog izbora, sudjelovat će u prestižnom izboru Europske destinacije izvrsnosti, kao predstavnik Hrvatske, jedine zemlje koja sudjeluje u izboru a nije članica Europske unije.

DARUVAR Poprilično je prometno na gradilištu daruvarskoga kupališta do otvorenja kojega su preostala još samo dva i pol mjeseca. Radovi na izgradnji 42,5 milijuna kuna vrijednoga kupališta, jednoga od najmodernijih i najvećih u Hrvatskoj, trebali bi završiti 15. travnja. „Tada započinje pokusno razdoblje koje je vrlo značajano za to da bi termalni vodeni park spreman dočekao otvorenje za Dan grada 17. svibnja. Stoga je važno da izvođač radova uvede novu organizaciju rada jer vremenski uvjeti više ne ograničavaju rad na samo jednu smjenu, pa bi se trebalo razmišljati i o radu u više smjena te subotom i nedjeljom“, napomenuo je daruvarski gradonačelnik Zvonko Cegledi dodajući da ne želi razmišljati ni o kakvim prekoračenjima rokova.
Kako navode u daruvarskoj gradskoj upravi park će dnevno moći primiti 15.000 korisnika, koji će uz nekoliko otvorenih i zatvoreni bazen uživati i u brojnim drugim sadržajima. Među cjelokupnom opremom, koja će uskoro stići, su i narukvice koje će bilježiti sve usluge posjetitelja te će se na temelju zapisa na narukvicama plaćati usluge. Time će biti smanjene potrebe za osobljem i troškovi poslovanja park. U cjelokupnoj investiciji 10,7 milijuna kuna je od Ministarstva mora, prometa i veza, 11 milijuna iz gradskoga proračuna te 22 milijuna kuna gradskoga kredita na 20 godina otplate.
Željko Petrović, direktor daruvarskoga Emgrada, izvođača radova, rekao nam je kako će ta tvrtka poduzeti sve potrebno da se do zakazanoga roka završe svi radovi na objektu, dodajući kako treba uzeti u obzir i vremenske uvjete budući da je riječ o izvedbi bazenske keramike. „I do sada se radilo prekovremeno i svake subote, a prema potrebi radit će se i nedjeljom“, naglasio je on.
Tekst i slika
Michael Palijan

Ravnateljem bjelovarske opće bolnice prije par dana postao je bjelovarski kirurg mr. sci. dr. Davorin Diklić. Posjetili smo ga na dežurstvu. Rekao je da tada ima najviše vremena, ako ne mora otići u operacijsku dvoranu. Pred ovim 51godišnjim liječnikom novi je izazov i velika obveza, jer je Opća bolnica najveća zdravstvena ustanova na području Bjelovarsko bilogorske županije.
“Trebat će mi malo vremena da upoznam sve pojedinosti administrativnog vođenja bolnice, a koje je moj prethodnik Miroslav Čačija imao u malom prstu. Bolje poznam stručni dio posla u kojem imam iskustva kao rukovoditelj kirurgije koja je, zapravo, sa 90 zaposlenih bolnica u malom. Uz to sam neko vrijeme bio i pomoćnik ravnatelja Opće bolnice”, kazao nam je dr. Diklić. Prema njegovoj zamisli jedan je od prvih zadataka međusobno povezivanje svih odjela boljom komunikacijom koja je dosad - po njegovoj ocjeni - bila slaba karika u sustavu Bolnice.
Kronična boljka svih županijskih bolnica je nedostatak novca. Gubitak bjelovarske je gotovo 39 milijuna kuna. No, kada govori o mogućim uštedama, Dikliću će se prvi na “udaru” naći oni iz bolničkog “servisa”. “Moramo racionalizirati zaštitarsku službu i lišiti se pretjeranih bolovanja kojima nas zatrpavaju čistačice. Te službe ćemo po uzoru na slične ustanove pokušati povjeriti profesionalnim tvrtkama. No nitko se ne treba bojati da će ostati bez posla. Jednostavno smo prisiljeni na neke rezove, jer teško je opstati u situaciji kada gotovo 80 posto novca odlazi na plaće uposlenih” tvrdi novi prvi čovjek bjelovarskog zdravstva, dodajući kako Bolnica svaki mjesec “stvara” gubitak od oko pola milijuna kuna, a za što je najveći krivac država. “Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje podmiruje gubitke klinika, dok opće bolnice koje su u vlasništvu županija padaju na teret lokalnih proračuna. No, koalicijskim sporazumom potpisanim pri formiranju nove Vlade i taj će se dug riješiti”, ustvrdio je Diklić, napominjući da je stvarni dug Opće bolnice 19 milijuna kuna koji se akumulirao kroz gotovo jedno desetljeće.
U vrijeme sve veće konkurencije koja ne zaobilazi ni zdravstvene krugove, Diklića “smeta” što neki liječnici, koji imaju privatne ordinacije, “odvode” pacijente u bolnice izvan Bjelovara. Diklić misli da za to nema opravdanih razloga. “Tu razinu usluge koju dobiju pacijenti s našeg područja u bolnicama izvan Županije, možemo i mi osigurati. Novac bi ostao kod nas, a sve se to može postići konstruktivnim razgovorima. Svi bi bili na dobitku, a najviše pacijenti kojima bi u konačnici sve to bilo jeftinije”,obrazložio je Diklić.
Među razvojnim prioritetima je izgradnja nove bolnice i otvaranje studija sestrinstva, koji će kad se ostvare rezultirati boljom zdravstvenom uslugom. Na rastanku upitali smo novog šefa bolnice kako misli “pomiriti” sve obveze koje su pred njim: kirurg, šef odjela i odnedavno ravnatelj bolnice. “Prihvaćanje mjesta v. d. ravnatelja uvjetovao sam stavom da ne napuštam struku, jer mi je ona iznad svega. Zahvaljujući njoj sam tu gdje jesam i sve je drugo manje važno. Nastavljam raditi u kirurgiji, ali s manjim obujmom nego dosad. To je jedini ustupak na koji sam spreman kada je struka u pitanju”, kazao je Diklić
Tekst i slika Željko Rukavina

BJELOVAR Zatvorski su sustavi u nas prebukirani jer se umjesto predviđenih 3009 u njima nalazi oko 4300 zatvorenika. Čulo se to, uz ostalo, na današnjem sastanku načelnika Odjela osiguranja svih kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda Ministarstva pravosuđa održanom na Planinarskom domu Kamenitovac. Rješenje problema ponajprije je u proširenju ili preuređenju postojećih ili gradnji novih zatvora. Situaciju bi tako podosta popravila najavljena gradnja kaznionice kapaciteta 400 i zatvora od 200 mjesta u Šibeniku. Tu su i planovi za Varaždin, gdje bi se dogradilo potkrovlje za smještaj uprave, a postojeći prostor iskoristio za proširenje zatvorskoga dijela, dogradnja zagrebačkoga zatvora Remetinec i proširenje kaznionice u Glini te zagrebačke bolnice za osobe lišene slobode.
Govoreći o stanju sigurnosti u sedam kaznionica, 14 zatvora i dva odgojna zavoda Miroslav Mihoci, načelnik Službe osiguranja Središnjega ureda Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa spomenuo je kako tijekom prošle godine nije zabilježen niti jedan bijeg iz zatvorenih dijelova kaznionica. No, prošle se godine dogodilo pet suicida, što je brojka koja je u porastu. Naime, dok 2002. godine nije zabilježeno nijedno samoubojstvo, godinu dana poslije počinjeno je jedno, 2004. godine dva, 2005. godine tri, a 2006. godine četiri samoubojstva.  Ne mijenja se mnogo broj napada zatvorenika na pravosudne policajce pa je prošle i pretprošle godine bilo po 11 napada zatvorenika na službenike. (marmir)